Na vrh stranice

Pametni promet

Kako možemo doći od točke A danas do točke B sutra?

 

Niz razgovora o pametnijem planetu. Putevi ka pametnijem planetu

Prošle godine naš je planet došao do važne prekretnice: po prvi puta u povijesti većina ljudi živi u gradovima. Taj prelazak s ruralnog na urbani načina života trajao je nekoliko desetaka tisuća godina, a sada se nalazi u fazi ubrzavanja koja će rezultirati urbanizacijom dosad neviđenih razmjera. Do 2050. godine, u gradovima na Zemlji živjet će više od 70 posto svjetskog stanovništva.

U cilju smanjivanja emisije ugljičnog dioksida veću pažnju treba usmjeriti čimbenicima koji imaju trenutačni utjecaj na količinu CO2 kao što su tip infrastrukture i kvaliteta nabave energije, energetska učinkovitost fizičke infrastrukture, zgrade i potrošnja energije u sustavima prijevoza te prometne gužve. Procjenjuje se kako je vrijednost koja se očituje kroz izgubljenu produktivnost i potrošnju energije u gužvama u prometu jednaka vrijednosti od jednog do tri postotka ukupnog društvenog proizvoda svijeta.

Ljudi žele živjeti u gradovima gdje je kvaliteta života veća. Svi ti zahtjevi postavljaju pred infrastrukture gradova i resurse planeta velike izazove. Trebamo „pametniji“ pristup u postizanju održivog blagostanja naših gradova. To ćemo postići primjenom poboljšanja u tehnologiji, boljem razumijevanju rada sustava te njihove međusobne povezanosti.

Gradska infrastruktura pruža nam životno važne usluge kao što su prijevoz, zdravstvo, obrazovanje, javna sigurnost, energija i distribucija vode koje moraju moći inteligentno i koordinirano reagirati na potrebe rastuće populacije.

Prema nedavnoj studiji IBM-ova Instituta za poslovnu vrijednost pod nazivom „Vizija pametnijih gradova: kako gradovi mogu biti predvodnici u postizanju napredne i održive budućnosti“, gradski vođe moraju razmisliti o trima stvarima kojima će transformirati područje u kojem žive u „pametniji“ grad. To su:

Okupite tim: gradska administracija treba unutar svojih organizacijskih ovlasti raditi bez poteškoća i uspostaviti partnerstva s drugim razinama uprave kako bi se učinkovito riješili problemi za koje je neophodna suradnja između grada, državne i lokalne uprave pa čak i problemi koje je moguće riješiti samo na nacionalnoj razini uprave. Uz to što sami moraju formulirati nova pravila, gradovi moraju moći odgovoriti na izazove s kojima se suočavaju kad se pravila postavljaju negdje drugdje.

Razmišljajte o revoluciji, ne o evoluciji: Gradnja grada sljedeće generacije zahtjeva od gradske uprave više od usredotočenosti na probleme ili samu učinkovitost. Gradsko poglavarstvo mora promatrati sustave koji su međusobno povezani te omogućiti ljudima i predmetima međusobnu interakciju na posve nove načine. Ti sustavi mogu koristiti instrumente za analizu i izvještavanje o točnom stanju svakog pojedinog dijela sustava kao što je sustav gradskog prometa koji može preusmjeravati automobile u slučaju nezgode. Uporabom „inteligentnih“ sustava gradovi mogu odgovoriti na sve promjene brzo i točno te istodobno bolje planirati i predviđati reakcije u budućim događajima.

Usmjerite se na sve gradske sustave, a ne samo na jedan: Međuodnosi raznih sustava pokazuju kako gradovi moraju postaviti prioritete kad se suočavaju s izazovima jer rješavanje problema u samo jednom sustavu ne može biti dugoročno rješenje. Cjelovita strategija koja promatra istodobno sve gradske sustave i ugrađuje povratne mehanizme u sve njih, bolji je pristup u postizanju održivog blagostanja građana.

Taj posao je počeo u gradovima širom svijeta.

Gradovi Sinagpore, Brisbane i Stockholm već rade na smanjenju prometnih gužvi i zagađenja zraka putem implementacije inteligentnih rješenja u sustave javnog prijevoza u koje su ugrađeni alati kojima mogu upravljati gradskim prometom na mjestima gdje se dogode nezgode.

Gradovi diljem svijeta, među kojima nekoliko njih u Italiji, na Islandu i Malti kao i u američkoj saveznoj državi Teksas, koriste „pametna“ električna brojila i druge instrumente koji im pomažu u održavanju stabilnosti električnih mreža, povećanju njihove učinkovitosti te integraciju obnovljivih izvora energije i primjenu električnih vozila.

Rotterdam će primijeniti sustav za nadzor i pametnije upravljanje vodoopskrbom i električnom energijom čime će postati prvi tzv. „Smart Delta City“ - prvi grad koji se koristi informacijama u realnom vremenu kako bi upravljao sustavima i infrastrukturom koje imaju utjecaja na klimatske promjene.

U New Yorku 80 posto emisije ugljičnog dioksida dolazi od grijanja, klima-uređaja i distribucije električne energije do zgrada – to je dvostruko više od prosjeka emisije drugih gradova u Sjedinjenim Američkim Državama. New York želi smanjiti emisiju stakleničkih plinova u zgradama koje su u gradskom vlasništvu za bar trideset posto u sljedećih osam godina te za isti postotak u svim ostalim zgradama u gradu do 2030. godine.

Kina troši milijarde dolara na gradnju superbrzih vlakova i razvoj željezničke mreže – sagradit će 40 tisuća kilometara tračnica od danas do 2020. godine. Cilj je premjestiti ljude i robu u transportni sustav koji će potaknuti dalji gospodarski razvoj bez povećanja automobilskog i kamionskog prometa. U Kini očekuju da će za pet godina na svojim željeznicama imati više putnika godišnje nego sve ostale željeznice u svijetu zajedno.

Ta i mnoga druga rješenja već danas pokazuju uspjeh i čine prvi korak ka stvaranju pravog pametnog grada.

Ako doista želimo vidjeti značajne promjene, od grada do grada, moramo podržati jaču suradnju između uprave, poslovnog sektora, akademskih institucija, skupina i stanovnika gradova. Svaka organizacija nudi svoju snagu u rješavanju izazova. Možemo raditi zajedno. I moramo raditi zajedno.




Think